Kriza između Bošnjaka i Srba je prošla, očekujem novu na relaciji HDZ-SDA
Razgovor prenosimo u cjelini:
TV1: Sutra bi, nakon tri mjeseca, trebala biti održana sjednica Predsjedništva BiH. Koliko je izvesno da će je biti?
IVANIĆ: Mi smo dogovorili sutra taj termin, rezervisan je. Uvijek prije sjednice Predsjedništva BiH, mi imamo konsultaciju, na kojima se, u principu, dogovaraju stvari. Nadam se da će sjednice Predsjedništva biti. Mislim da bi bilo dobro da se vratimo normalno radu. Ipak, moraju se izvući neke pouke iz ovoga što se događalo posljednjih mjeseci.
Ja ću kolegama predložiti, naravno neću na tom insistirati, ali ću predložiti zaključak da damo neku ocjenu onoga što se događalo i da se Predsedništvo obaveže da će u periodu koji dolazi izbegavati svaku vrstu paralelizma i vaninstitucionalnog djelovanja, čega je, prema mom uvjerenju, bilo.
TV1: Očekujete li podršku dvojice kolega?
IVANIĆ: Ako ćemo govoriti o istini i o onome što se događalo, onda je to bila naša obaveza, kao najodgovornijih ljudi, da se vratimo i da više vjerujemo jedni drugima, te da jedni druge više uvažavamo, ali da djelujemo kroz institucije, a nikako van institucija.
TV1: Ima parlamentarne većine na državnom nivou? Vaš kolega Dragan Čović, inače optimističan, kaže da ona ne postoji
IVANIĆ: Ima je od slučaja do slučaja, od teme do teme. Kada je u pitanju Izborni zakon, uvjeren sam da ćemo vrlo brzo uvidjeti da postoje dvije koncepcije Izbornog zakona – jedna HDZ-ova, druga SDA-ova. Kada su u pitanju akcize, vidimo da SDS ima jedan pogled, a HDZ i SDA drugi pogled.
To u suštini funkcioniše od slučaja do slučaja, od teme do teme, a prave koalicije, klasičnog sitla, nema. Moguće je da je u našem ustavnom sistemu teško takvu vrstu i napraviti, jer bi ona podrazumijevala zajedničke ciljeve. Mi smo na početku mandata imali pet-šest zajedničkih ciljeva, ali je pitanje da li smo ih se uvijek svi zajedno držali.
Dakle, neka većina postoji od slučaja do slučaja. Mislim da je nakon kriza koje smo imali, stepen povjerenja, posebno unutar Predsjedništva BiH, manji nego što je bio, a to se odmah odrazi na postojanje većina. No, ne mislim da to može pretjerano ugroziti funkcionisanje. Ipak mislim da će biti dovoljno glasova za ključne stvari u vremenu koje dolazi.
TV1: Kada su u pitanju akcize, SNSD je u Domu naroda Parlamenta BiH na neki način bio dio većine, dok Savez za promjene nije. Hoće li se nešto mijenjati u odnosu snaga?
IVANIĆ: Ne znam. Mislite na drugačiju prekompoziciju? Ne vjerujem, mislim da to nije apsolutno realno. Prvo, mi se polako probližavamo novim izborima. Posao koji još treba da uradimo, mislim da ga je moguće uraditi do ljeta, eventualno do kraja godine. Formiranje nove većine potrošilo bi najmanje nekoliko mjeseci.
Drugo, nije realno, nije moguće doći do toga. Dakle, ne mislim da će to biti, nego ovako, od slučaja do slučaja, će se desiti da neko zbog svog interesa podrži neki zakon, kao što sada SNSD podržava očito zbog želje da se MMF dovede do kraja. SDS je imao želju da se akcize usvoje, ali da se dobije i plavi dizel. Onda je bilo otpora ne samo iz SNSD-a, nego i od nešto više HDZ-a, a jednim dijelom i SDA, jer se tumačilo da bi taj novac dominantno išao RS, jer su tu najveće površine. Onda su tu počele razne naše tipične varijante, tračevi iza leđa. Vidjećemo… Valjda će se i ta priča sa akcizama završiti brzo.
TV1: Funkcionišući do slučaja do slučaja, možemo li doći do kandidatskog statusa ili ne?
IVANIĆ: Mislim da ćemo doći. Bilo je problema oko pripreme odgovora, jer su u RS tražili da učestvuju u svim tijelima mehanizma koordinacije, a jedan dio ljudi u Sarajevu bio je protiv toga. Na kraju su našli rješenja.
Odgovori su spremljeni, sada se prevode. Imamo malo problema sa znanjem stručnog engleskog jezika kod pojedinih ljudi, tako da će se to završiti. Vjerume da ćemo do kraja ljeta, najkasnije, uspjeti predati dogovore na upitnik. Sigurno ćemo dobiti nekoliko stotina potpitanja, a ona će se završiti do kraja godine.
Evropa će iduće godine odlučivati – da ili ne. Vjerujem da će to ipak biti “da”, jer bi “ne” samo dodatno pogoršalo situaciju i proizvelo dalje podjele, dalje probleme, dalje nas guralo da se bavimo sami sobom, vlastitim razlikama, umjesto budućnošću i onim što je pozitivno, bez obzira na sve probleme, i što EU donosi sa sobom.
TV1: To je opasno i za Evropu?
IVANIĆ: Ne bi bilo dobro da BiH ostane van. Ne bi bilo dobro ni za Evropu da se ovi trendovi, koji su se desili, nastave. Ne bi bilo dobro da, uz određene nestabilnosti u regionu, još BiH izađe iz faze relativno kontrolisanih kriza, koje smo ipak kontrolisali u ovim mjesecima, te da uđe u neku nekontrolisanu fazu. Zato mislim i da je Evropi stalo da mi uđemo u EU.
S druge strane, mi smo zadnji. Svi drugi su dobili status kandidata, jedino smo mi bez statusa kandidata. Nadam se da ćemo ga ipak dobiti najkasnije početkom iduće godine.
TV1: Dugo ste inicirali i svaku priliku koristili da kažete da je cijeloj regiji potreban sastanak lidera regije, zajednički jezik, dogovor. Samit lidera regije dogodio se nedavno u Mostaru. Kakvi su Vaši utisci, kakva je bila atmosfera?
IVANIĆ: Ne želim prepričavati ono o čemu smo razgovarali, jer nije korektno. To je ipak bio zatvoreni sastanak i postoje neka diplomatska pravila. No, mogu govoriti o svom osjećaju i doživljaju. Sastankom je počelo neko otopljavanje u komunikaciji. Ono nije ni bilizu onome kako bih volio da bude, ali je bolje nakon sastanka, nego što je bilo prije.
Na sastanku se ništa krupno nije desilo, nikakav krupan dogovor, ali je iz svega proisteklo možda nešto više međusobno razumijevanje, nego što je bilo prije toga. Dakle, razumijevanje onog drugog, malo veće razumijevanje problema, a tu posebno mislim na naše goste iz okruženja – na Plenkovića, Vučića i Vujanovića. Mislim da su oni malo više razumjeli nego što se to inače može iz medija shvatiti, nakon svih razgovora koje smo tamo imali.
TV1: Treba li čim prije organizovati sličan sastanak?
IVANIĆ: Uvijek sam zagovornik ovakvih sastanaka. Svojevremeno se sjećam, kada sam pokušao da napravim neformalni sastanak lidera BiH, to je bilo prije desetak godina, uvijek oni donesu nešto novo. Kada komunicirate, onda je teško izaći sa nekom tvrdom ocjenom, koju ćete, ako nemate komunikaciju, dosta lako iznijeti. Ovako, kada upoznate ljude i kada se sa njima zbližite, malo je i retorika drugačija. Vidite da je nakon tog sastanka retorika malo drugačija, nego što je to bio slučaj prije toga.
TV1: Nakon pobjede na predsjedničkim izborima u Srbiji i nakon sastanka u Mostaru, Aleksandar Vučić rekao je u jednom intervjuu da je BiH bure baruta, ali da neće biti nikakvih referenduma o otcjepljenju, te da mu je to obećao predsjednik RS Milorad Dodik. Slažete li se sa njegovim ocjenama?
IVANIĆ: Kada nam dođu strane diplomate, kažem im da je BiH vrlo zanimljiva zemlja, kod nas sigurno nije dosadno, sigurno ništa nije predvidivo, dakle, svašta je moguće. Mi smo politički zanimljiva i nepredvidiva zemlja, ali ne mislim da smo u stanju da to može da izazove neki veliki sukob, ma koliko me neki kritikovali što sam to rekao. Prvo, nema oružja koje je na raspolaganju, drugo, nema lidera za kojima bi narod pošao. svi današnji lideri…Nema tu autroiteta za kojim bi narodi pošli, maltene, gubiti glavu. Treće, narod je umoran od bilo kakvih sukoba.
No, da je BiH potencijalni izvor nestabilnosti – jeste. Šta smo sve imali proteklih godinu dana? Jedni bi osporavali 9. januar, mi ga naravno branimo, onda bi osporavali da se vojska može pojaviti na obilježavanju, ja naravno branim to pravo. Zatim, tužba, revizija, presude… Svako malo, pa nastaje tenzija.
Kada su Bošnjaci i Srbi u pitanju, mislim da je period najveće krize prošao. Ne vidim šta bi se sada tako veliko moglo ponovo desiti, da bi moglo izazivati krize. No, sada očekujem ozbiljne političke tenzije na relaciji HDZ – SDA, odnosno Hrvati i Bošnjaci, oko Izbornog zakona.
TV1: Dodik je rekao ništa od referenduma. Je li on u posljednje vrijeme ublažio retoriku?
IVANIĆ: Davno sam govorio da za ovo vrijeme, za 20 godina ne znam šta će biti, nije realna ni BiH bez entiteta, sa jednim predsjednikom, jednim parlamentom i jednom vladom, kao što nije realno ni razbijanje BiH, nastanak samostalne RS. To mi je jasno jako mnogo vremena. Mislim da je to postalo jasno i Dodiku – da li vlastitim razmišljanjem ili sugestijama koje je dobio. To je pitanje na koje on mora odgovoriti. Nakon razgovora u Moskvi, rekao je da referenduma o nezavisnosti neće biti. Sigurno se tu jasno obavezao i prema nekim ozbiljnijim faktorima, koji su izvan BiH.
TV1: Može li doći do pogoršanja odnosa između BiH i Hrvatske? Podsjetimo na hapšenje generala HVO-a, te optužnice koje se navodno pripremaju u Hrvatskoj, zatim Izborni zakon i izjave koje je slala hrvatska predsjednica. Vučić je rekao da bi tu moglo biti problema. Dijelitte li njegov stav?
IVANIĆ: Reakcija kod hapšenja jeste bila dobro jača i nepotrebna, ali mislim da je premijer Hrvatske Andrej Plenković to brzo uveo u fazu relativne normalnosti. Razumijem činjenicu da Hrvatska lobira za predstavnike Hrvata u BiH. Bilo bi pogrešno da je drugačije. Iznijeli su stav da neki oblik federalizacije i pravo Hrvata da biraju svoje ljude je legitimno. Na nivou stava ne možete ništa negativno reći o tome. Ponekada je bilo pretjerarane retorike upućene hrvatskom javnom mnijenju, a nije se vodilo računa o reakcijama Sarajeva. Bilo bi korisno ili da Predsjedništvo ode u Hrvatsku ili da Grabar – Kitarović dođe u Sarajevo. To bi bilo značajno. Da ne bude negativnosti kao što je iz Sarajeva bilo kada je bilo govora o posjeti Tomislava Nikolića.
TV1: Je li to boljka istočnih i zapadnih susjeda, da često kupe poene govoreći o BiH i obraćajući se narodu Srbije odnosno Hrvatske?
IVANIĆ: Ne bih rekao da je uvijek tako. Boljka je to i bošnjačkih političara koji su ubijeđeni da samo ono što oni govore je ispravno. Tu je najveći problem BiH. Neki osjećaj koji bošnjački političari vuku iz ratnog perioda, a ta teza glasi „jedini mi smo žrtve i kada nešto kažemo svi drugi treba da to prihvate“. To vrijeme je prošlo, ali bošnjačka elita to ne prihvata. Došlo je vrijeme malo kritičnosti i prema njima. Kada bi se Srbi ljutili zbog svake kritike, ni s kim na međunarodnom nivou ne bi govorili. Ovdje se to preemotivno zna doživljavati. Mada, priznajem da i susjedi moraju voditi računa i da im retorika kada govore o BiH mora biti pažljivija.
TV1: Jesu li izvjesne izmjene Izbornog zakona u ovom mandatu?
IVANIĆ: Ja sam pesimista.
TV1: Zašto?
IVANIĆ: Mislim da će hrvatska strana tražiti neku vrstu izborne jedinice koja garantuje izbor hrvatskog člana Predsjedništva, ali i značajniji uticaj na Dom naroda. S druge strane, zbog činjenice da na bošnjačkoj političkoj sceni imate potpune podjele, ne vidim ko bi imao hrabrosti da to omogući. Mislim da će zbog toga narednih mjeseci biti dosta tenzija. Volio bih da bude. Ne vidim šta je sporno u postojanju izborne jedinice koja traje jedan dan. Ne vidim šta je problem. Ako ne izborna jedinica, onda indirektni način izbora članova Predsjedništva iz FBiH. U RS neka ostane direktni. Nemoguće da ništa ne može.
TV1: Sve se više govori o Vašoj novoj kandidaturi. Koja vam je draža pozicija, člana Predsjedništva BiH ili predsjednika RS?
IVANIĆ: Ima ljudi koji o tome govore iz dobre želje, namjere i uvjerenja, a neki iz svojih interesa… Prerano je o tome razmišljati. Razmišljam da li uopće više biti u politici. Sumnjam da ću te odluke donijeti prije kraja ove godine.
TV1: Stvaraju li PDP i NDP u RS treći blok?
IVANIĆ: Ne mislim da tu postoji treći blok. To bi trebali činiti PDP, NDP i DNS, to je ideja kojoj je autor Zdravko Krsmanović. Je li to realno, pravo da vam kažem nisam razgovarao na tu temu. Nemam osjećaj da je realno. Mislim da DNS će ostati uz vlast u RS. Ali da treba čvršće saradnja PDP i NDP, to da. Mislim da bi politička scena i od tog ujedinjavanja imala koristi. Ali ništa ne treba žuriti. Političari su sujetni, svako želi biti glavni, važan… Vjerovatno je to najsujetnija profesija. Ako ima motiva desit će se, ako ne, siguran sam da PDP i NDP trebaju napraviti čvršću koaliciju. Može biti i više od koalicije, a vrijeme će pokazati hoće li doćoi do ujedinjavanja. Mislim da moraju imati onda i zajednički dogovor sa SDS-om.
TV1: Dešavaju li se u SDS sujete? Niko ih ne spominje u koaliciji. Spominje se SDS i SNSD.
IVANIĆ: Ne vjerujem da je moguća ta velika koalicija SDS-a i SNSD-a. Ne vidim ni kakvu bi RS imala korist od toga. Samo bi se nastavilo trvenje između njih. Ne vidim ni koji je smisao da se o tome razmišlja nakon toliko godina u opoziciji.
TV1: Zna li SDS svoj pravac ako uzmemo u obzir unutarstranačke odnose?
IVANIĆ: Mislim da će SDS ići ofanzivnije kada završi izbor Predsjedništva. Na tom kongresu se, koliko znam, ne bi trebao birati predsjednik. To jeste političko pozicioniranje, koje stvara tenzije u svakoj stranci, a pogotovo u velikim koje smatraju da će biti glavne u promjeni vlasti. Mislim da nama u opoziciji treba da više namećemo tema, a ne da reagujemo na ono što SNSD kaže o nama. SNSD je vješt da u Sarajevu otvori teme, na koje nije uvijek pravi odgovor. Sve što sam radio je pokazalo da itekako se možće čuvati RS i iz Sarajeva. Nedostaje veća aktivnost opozicije unutar RS. Činjenica je da su se desile promjene i da su dva glavna čovjeka iz SDS i PDP poslanici u NSRS i nadam se da će to uticati da teme iz RS budu dominantnije. Manje ove odbranbene teme iz Sarajeva.
(Vijesti.ba)